Najnovije lobiranje američkog penzionera Vilijama Vokera za uspostavljanje „velike Albanije“ na Balkanu, koje je bilo isto i 1999. samo umotano u oblande šefa misije OEBS-a na Kosovu i Metohiji, dokaz je da Albanci dosledno istrajavaju u konačnom cilju. A o tome već poodavno uče i albanski đaci iz udžbenika.
Zadatak je zacrtan još juna 1878. godine, sa osnivanjem „Prizrenske lige“, a kako izgleda konačan cilj, o tome već uveliko uče albanski đaci iz udžbenika.
„Velika Albanija“ se još 2013. nalazila na naslovnoj strani udžbenika geografije za četvrti razred srednje škole u Albaniji. Mapu čini međunarodno priznata država Albanija obogaćena sa „albanskim područjima“ u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji i Grčkoj.
Pored Kosova, u Srbiji je kao albansko ucrtano i područje Bujanovca i Preševa. Sva „albanska područja“ su grafički odvojena od mape Albanije, ali su označena istom bojom.
Prema tom udžbeniku, albanska područja u Crnoj Gori su Ulcinj, Plav, Gusinje i Rožaje. Ta područja, „krajine“, kako se navodi u udžbeniku, do 1912. godine bila su „deo geopolitičke kompaktne celine Albanije“, a „posle balkanskih ratova i turske kapitulacije vojnički su osvojena od Crne Gore“.
Otuda je opozicija u upravo raspuštenom kosovskom parlamentu izdajom smatrala predlog da se zakonom potvrdi sadašnja demarkaciona linija sa Crnom Gorom.
Za razliku od đaka u Albaniji koji su učili da je Kosovo „albansko područje“, oni u Srbiji „učeni“ su čak da je Kosovo država, sused Srbije, a ne južna autonomna pokrajina kako to nalaže Ustav.
Tako je, naime, sa „državnom granicom“ bilo ucrtano u radnoj svesci iz geografije za šesti razred osnovne škole štampanoj pre dve godine, a iz koje su učila naša deca. Na svim mapama Kosovo je bilo otcepljeno od Srbije, uokvireno linijom za obeležavanje granice zemalja. Greška je popravljena, ali kada je šteta već napravljena.
U isto vreme, Albanci istrajno, već 138 godina, rade na svom nacionalnom zadatku. Od „Prizrenske lige“, čiji je, da podsetimo, puni naziv Liga za odbranu prava albanskog naroda, do „tiranske platforme“. Naravno, obilato koristeći kada im međunarodne okolnosti idu na ruku. Sa Vokerom ili bez njega.
Cilj opravdava sredstvo. Pa „pre ili kasnije“, kako reče albanski premijer Edi Rama kada je krajem prošle godine najavljivao zajedničke ambasade Tirane i Prištine. Tada je to komentarisano kao stvaranje „velike Albanije“ na mala vrata.
„Tiranskom platformom“ dogovorenom između lidera albanskih partija u Makedoniji i glavnog šefa u Tirani su već nogom udarili u ona velika. U kaubojskom stilu.
Mira Kankaraš Trklja (Sputnik)