OBJAVLjENO TAJNO TUĐMANOVO PRIZNANjE: DA NIJE STVORENA JUGOSLAVIJA, HRVATSKA NE BI POSTOJALA!
U intervjuu u „Vjesniku“ 1. marta 1992., samo mesec i po dana nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Franjo Tuđman je izjavio:
– Da 1918. nije došlo do ujedinjavanja sa Srbijom, upravo bi Hrvatskom zapadni saveznici platili i Italiji i Srbiji, jer bi Dalmacija potpala pod Italiju, a Srbija bi verovatno dobila gotovo sve ono što je danas htela osvojiti.
Ipak, Tuđmana su zatim pitali kako gleda na to da je ideja o Jugoslaviji hrvatska ideja. Tuđman je tada rekao nekoliko vrlo značajnih i za njega netipičnih misli.
On je rekao da smatra kako je gotovo sveukupna hrvatska inteligencija (pritom je i on naveo neka imena, poput Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića, Mile Budaka i Tina Ujevića) bila “jednostavno opsednuta jugoslavenstvom”, da je ta opsjednutost “imala i svoje opravdanje” te da je ujedinjenje Hrvata sa Srbijom 1918. “spašavalo hrvatske zemlje od daljeg drobljenja i porobljavanja”.
To je suprotno onome što je rekao Stjepan Radić, a to je da su Hrvati u Jugoslaviju pojurili, i u njoj se izgubili, kao “guske u magli”. Dobrica Ćosić je kasnije, 2008. godine, kada su mu pročitane ove Tuđmanove reči, ovako odgovorio.
– Tuđman je u pravu. S pravom je to rekao, jer inače ne bi postojala Hrvatska. Ako Srbima daju more do Splita, do rta Planka – rekao je Ćosić aludirajući na teritorijalnu ponudu ili ultimatum Antante Srbiji u leto 1915., u jeku Prvoga svetskog rata, koju, međutim, predsednik srpske vlade Nikola Pašić nije prihvatio.
– Što bi bilo od Hrvatske? Uostalom, Hrvatska tada nije ni postojala, nego su postojale Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. To su bile provincije Austro-Ugarske.
Na prvi pogled izgleda apsurdno da se Franjo Tuđman i Dobrica Ćosić u nečemu slažu, a još se apsurdnijim to da se slažu oko mišljenja da su od Jugoslavije dugoročnu korist izvukli Hrvati, a ne Srbi. U Srbiji i danas vlada mišljenje da je Jugoslavija za Srbe bila greška, prenosi „Jutarnji“.