Home / AKTUELNO / Najkrvaviji protesti dostižu kritičnu tačku: Ljudi ginu na ulicama, misteriozna ubistva političarke i njenog sina. Nude se dva rešenja za Venecuelu (VIDEO)

Najkrvaviji protesti dostižu kritičnu tačku: Ljudi ginu na ulicama, misteriozna ubistva političarke i njenog sina. Nude se dva rešenja za Venecuelu (VIDEO)

Iako čitav svet danima priča o mogućem sukobu SAD i Severne Koreje, poslednjih nekoliko nedelja pažnju svetskih medija sve više privlači eskalacija sukoba u Venecueli, koji polako preti da preraste u građanski rat. Ova zemlja je već duže vreme u teškoj ekonomskoj i političkoj situaciji.
Foto: AP/Tanjug
Foto: AP/Tanjug
Građani sve lošije žive, u zemlji vlada nestašica osnovnih životnih namirnica i kao i lekova, posla nema, a inflacija je visoka. Zbog svega toga građani su odlučili da svoje nezadovoljstvo iskažu na ulicama, otvoreno se protiveći politici predsednika Nikolasa Madura.

Mirni protesti su se pretvorili u pravi masakr na ulicama, a svakim danom broj poginulih i povređenih sve je veći. Svetski mediji se slažu u jednoj stavci, a to je da svet mora pod hitno da reaguje i zaustavi propast ove zemlje i patnju njenog naroda.

Nakon smrti predsednika Venecuele Uga Čaveza 5. marta 2013. godine, sadašnji predsednik Maduro je bio vršilac dužnosti do 14. aprila. Tada su održani prevremeni predsednički izbori gde je on izabran za novog predsednika, pobedivši protivkandidata Enrikea Kaprilesa sa samo 1.5% razlike u glasovima.

Ovakav ishod nikoga nije iznenadio s obzirom da je Ugo Čavez pozvao građane da u slučaju njegove smrti glasaju upravo za Madura, a sam Čavez je uživao veliku podršku u narodu, posebno među siromašnim stanovništvom.

Svi su očekivali da će se Čavezova dominantna politika nastaviti za vreme Madurovog mandata ali je situacija u zemlji uzbrzo postajala sve lošija.

Venecuela je bogata prirodnim resursima, ali zbog loše ekonomije, visoke stope kriminala i inflacije, prosečni građani se bore kako bi preživeli. Visoka stopa inflacije u Venecueli nije samo puka statistika za ekonomiste, njeni građani je osete u svakodnevnom životu, jer njihov novac gubi na vrednosti, prenosi aljazeera.net.

Inflacija nije dovela samo do poskupljenja, nego i do nestašice životnih namirnica.Uz to, velika razlika između zvaničnog i „crnog” tržišnog kursa prodavce ne ohrabruje na uvoz. Neki ekonomisti smatraju da su glavni razlozi trenutne krize državna kontrola ekonomije, deviznog kursa i subvencioniranje hrane i nafte, što dovodi do preprodajom tih proizvoda u susednim zemljama za brzu i dobru zaradu.

Ekonomista Manuel Huarez objašnjava: “Kategorija stanovništva sa manjim primanjima ima razne subvencije, poput jeftinije hrane i pomoći u rešavanju stambenog pitanja”. Bogatiji sloj venecuelanskog društva subvencije smatra rasipanjem javne imovine i podmićivanjem biračkog tela, te pokušajem vladajuće Socijalističke partije Venecuele da ostane na vlasti.

Vlada se trudila da blokira i obustavi svaki potez opozicije koji bi mogao da dovede to pada Madurovog režima. Regionalni izbori 2016. godine nisu održani, jer vladajuća partija zna da bi ih izgubila, a takođe nisu hteli da raspravljaju o smeni predsednika iako je opozicija prikupila dovoljan broj potpisa, prenosi Forbs.

Opozicija krivi Madura za nedostatke hrane, lekova i drugih osnovnih životnih potreba u toj naftom bogatoj zemlji i traži raspisivanje opštih izbora u cilju izlaska iz krize. Vladajuća Socijalistička partija pozvala je pristalice Madura da organizuju svoj “revolucionarni marš omladine” do predsedničke palate.

Od početka aprila u Venecueli se skoro svakodnevno održavaju protesti na kojima Madurovi protivnici zahtevaju njegov odlazak. Kriza je eskalirala 30. marta, kada je Vrhovni sud pokušao da preuzme ovlašćenja Nacionalne skupštine, jedine institucije vlasti koju Maduro i njegovi saveznici ne kontrolišu.

Sud je delimično povukao odluku posle međunarodnih kritika, ali su tenzije porasle 7. aprila, kada su vlasti donele zabranu bavljenja politikom na 15 godina opozicionom lideru Enrikeu Kaprilesu, prenose Agencije.

Građani Venecuele su ponovo ove nedelje izašli na ulice kako bi učestvovali maršu ka centru Karakasa, gde je sedište vlade, i iskazali protivljenje levičarskom predsedniku Nikolasu Maduri. Najnovije okupljanje Madurovih protivnika dovelo je do porasta straha od izbijanja novog talasa nasilja u zemlji, u kojoj je u višenedeljnim masovnim protestima poginulo 26 osoba.

Do sada je povređeno najmanje 437 osoba. Zvaničnici kažu da je najmanje 1.289 ljudi uhapšeno. Napadnuto je 106 novinara, dok je 14 uhapšeno, prenosi euronews.com.

Teško naoružani pripadnici policije i vojnici blokirali su glavne puteve ka prestonici Karakasu, a sve stanice metroa su zatvorene, što je izazvalo haos u gradu, prenosi AFP. Raniji pokušaji učesnika protesta da stignu do centra Karakasa pretvorili su se u sukobe između policije i demonstranata.

Demonstranti su bacili molotovljev koktel na oklopni policijski kamion, ali su se povukli pred bezbednosnim snagama.

– Nastavićemo svaki dan – kaže student Andreas Gonsales koji nosi gas-masku i šlem, prenosi AFP.

Građani se trude da istraju u svojoj borbi. Iako ima je teško i svakodnevno ginu na ulicama, oni veruju da nešto mora da se promeni. Madurova naoružana “vojska” već se danima suprotstavlja demonstrantima na ulicama, a planira da svoje oružane redove proširi za još 500.000 pripadnika.

Svetski mediji prenose da Maduro polako ali sigurno gubi kontrolu nad sutuacijom, jer je očigledno da se lavovski bori da sačuva vlast i to na štetu sopstvenog naroda. Sukobi na ulicama Venecuele se prate i u susednim zemljama Južne Amerike ali i u SAD, čiji su zvaničnici izuzetno zabrinuti, najviše zato što sve više vojnog naoružanja završava u rukama kriminalnih grupa, prenosi forbes.com.

Rusi su prodali dosta naoružanja Venecueli u toku proteklih nekoliko decenija, pa sada postoji bojazan zemalja u susetstvu da će ono preko kriminalnih grupa i zbog trenutne situacije u zemlji završiti u njihovim državama. Zbog sve veće pretnje po region, postoji razmišljanje da bi njene komšije trebale što pre da reaguju i da krenu u akciju.

Prema Organizaciji Američkih država Madurov režim koristi “lažan dijalog”, jer želi da dobije na vremenu kako bi kroz nasilje ojačao svoju poziciju i da kršenje ustava ima razarajući efekat na narod Venecuele, koji je gladan, uplašen i kome je hitno potrebna podrška, prenosi forbes.com.

Prema Forbs magazinu, SAD treba da iskoristi svoj uticaj da mobiliše latinoameričku zajednicu i širu međunarodnu zajednicu kako bi se situacija u Venecueli smirila.

Organizacija Američkih država je spremna da preduzme značajne korake ka tom cilju. Za početak uvođenje sankcija za članove vlade koji se bave kriminalnim aktivnostima, trgovinom ljudima i koji su proneverili državni novac. Čak je Trampova administracija preduzela potrebne mere kako bi se ispitala imovina Venecuele van zemlje.

Tramp se u februaru sreo sa Lilian Tintori, ženom opozicionara Leopolda Lopeza koji je trenutno u zatvoru. Američki predsednik je pozvao na njegovo hitno oslobađanje, prenosi forbes.com. Takođe je poslao poruku narodu Venecuele da Amerika čvrsto stoji uz njih.

Situacija po Madurov režim se pogoršala kada su opozicioni lideri počeli da putuju van zemlje i da otvoreno pričaju da tamo ne postoji vladavina prava i da je ustav suspendovan. To je dovelo do toga da im je Maduro zabranio putovanje van zemlje, dok sa druge strane kako pišu svetski mediji, vladajuća elita uživa u svojoj luksuznoj imovini širom sveta, kao i u pozamašnim bankovnim računima.

Prema pisanju časopisa Forbs međunarodna zajednica bi trebala da reaguje tako što bi pokušala da pogorša odnose između vojske i režima u Venecueli. Vojska je ta koja kontroliše uvoz hrane i drugih dobara, a ako bi Maduro odlučio da izvede vojsku na ulicu, a oni odbiju da se suprotstave sopstvenom narodu, tada postoji mogućnost da režim padne.

Druga mogućnost da vlada padne izneta u ovoj analizi jeste da se uskrate međunarodne finansije. Opozicija je nedavno u skupštini usvojila zakon kojim se svako proglašavanje duga ili međunarodna transakcija koju obavi vlada, a nije odobrila skupština proglašava nevažećom. Narodna skupština je istakla da su međunarodne finansije omoćile ovoj vlasti da dugo dominira, posebno ako se uzme u obzir da je vlada gotovo bankrotirala. Opozicioni lideri otužuju međunarodne investicione banke da stalno pružaju slamku spasa za režim.

Venecuela je donela odluku da će se povući iz Organizacije američkih država, u znak protesta zbog kampanje protiv njene socijalističe vlade koju predvodi Vašington, izjavila je ministarka inostranih poslova Delsi Rodrigez, prenose Agencije.

Ionako već uzavrelu situaciju dodatno komplikuju i ubistva političara iz Madurove stranke “Ujedinjena socijalistička partija Venecuele”. Lokalne vlasti istražuju ubistvo lokalnog lidera iz države Miranda. U pitanju je Žaklin Žozefina Ortega (48) ubijena je u svom domu u Santa Luciji u subotu, a za sada se samo zna da su je ubila četvorica neidentifikovanih muškaraca naoružanih pištoljima, koji su navodno došli na motorciklima, prenosi venezuelanalysis.com.

Nadimak joj je bio “La Negrita” i bila je liderka ogranka Madurove stranke u Mirandi, kao i članica lokalnog komunalnog saveta. Ona je takođe vodila računa o lokalnoj proizvodnji i distribiciji u svom komšiluku.

Ovo ubistvo se dogodilo samo pet dana nakon ubistva njenog sina Valtera Ali Ortege (32) koji je takođe ubijen iz vatrenog oružja u blizini njihove rezidencije. U toku je istraga potencijalne veze između ova dva ubistva, prenosi venezuelanalysis.com.

Nije isključeno da ove i slične likvidacije pokrenu još veće sukobe između demonstranata i samog vrha države.

Svaki narod zaslužuje da živi dostojanstveno i mirno, u skladu sa ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Kako god se situacija u Venecueli dalje odvijala, ostaje samo da se nadamo da će se brzo rešiti bez novih žrtava i da će ako međunarodna zajednica odluči da reaguje to uraditi u skladu sa zakonom i bez prekoračenja ovlašćenja.

Pogledajte snimke:




(Telegraf.rs/A.T.)

Check Also

The Daily Mail: Ono što čeka Britaniju ove zime, nije viđeno decenijama..!

Mnogim porodicama u Velikoj Britaniji biće potrebno mnogo više pomoći u bliskoj budućnosti, nego što …