Home / ZDRAVLJE / Stručnjaci otkrivaju neobične razloge zašto vapimo za nekim namirnicama i koje su ipak zdravije alternative..

Stručnjaci otkrivaju neobične razloge zašto vapimo za nekim namirnicama i koje su ipak zdravije alternative..

Zbog nedostatka magnezijuma u ​​telu često imamo želju za čokoladom

500-2

Često nam se dogodi da odjednom imamo jako veliku želju za slatkim ili pak nečim slanim, pa onda posežemo za čips, čokolade i sličnim nezdravim namirnicama, a vrlo je verovatno da ne stajemo nakon dve kockice, već obično pojedemo celu čokoladu.

Stručnjaci objašnjavaju kako do takve snažne želje za određenim namirnicama dolazi jer nam na taj način telo poručuje da mu nešto nedostaje, prenosi britanski Daili Mail.

No, ako do toga dođe, ne znači da bismo trebali pojesti celu kesu čipsa, a nutricionisti otkrivaju zbog čega do takve izrazite želje ponekad dolazi i koje su zdravije alternative slatkišima i ostalim nezdravim namirnicama.

Kada imate želju za slatkim, potreban vam je hrom

Ponekad imamo izrazitu želju za slatkišima

Ako vam se odjednom jako jede čokolada, torta ili bombone, to je zato što je nivo šećera u vašem telu naglo skočila, pa je zatim naglo pala.

Doktorica i nutricionista Marilin Glenvil objašnjava: „Kad jedete, nivo šećera u krvi vam se podiže i otpušta se insulin.

Ako jedete rafinisane šećere i ugljene hidrate, oni će snažno udariti na vaš kardiovaskularni sistem te će izazvati disbalans šećera u krvi.

Zbog toga će vaše telo otpušta više insulina, kako bi se moglo nositi sa takvim naglim povećanjem šećera u krvi.

Nakon toga, nivo šećera u krvi će pasti, ali zbog one prevelike količine otpuštenog insulina, pasti će dosta drastično, zbog čega ćete uskoro opet imati želju za slatkim. A što više slatkiša jedete, više ćete imati želju za njima. “

Kako biste ipak utažili želju za slatkim, Glenvil preporučuje da nadomestite količine hroma.

Hrom je metal koji je u telu pronađen u trovalentnom obliku i pomaže u normalnoj funkciji insulina, a ishrana bogata voćem, povrćem, mesom, ribom i žitaricama našem telu daje dovoljne dnevne količine tog važnog metala.

Namirnice kao što su brokoli, boranija i sok od grejpfruta vrlo su bogate hromom, zbog čega nutricionisti preporučuju njihovu češću konzumaciju kako bi se u telu zadovoljila dnevno potrebna doza hroma.

„Pobrinite se da jedete zdrav doručak koji uključuje i proteine i karbohidrate, a kasnije nastavite sa povrćem, što će pomoći da nivoa šećera u krvi uvek budu na normalnom nivou.

Na taj način do kasnijih popodnevnih sati nivo šećera u krvi neće pasti toliko nisko i nećete imati potrebu za dodatnim slatkim zalogajem „, tvrdi Glenvil.

Kada imate želju za čokoladom, potreban vam je magnezijum

Mnogima je često teško odoleti čokoladi

Verujem kako su se apsolutno svi našli u situaciji da su žarko želeli pojesti koju kockicu čokolade. Ili celu čokoladu. No, kada imamo takvu želju, ono što naše telo ustvari treba jesti – magnezijum, objašnjava uspešna nutricionista Shona Vilkinson.

Mnogi stručnjaci slažu se kako čak 80 odsto ljudi u svojoj dnevnoj ishrani ne konzumira dovoljne količine magnezijuma, a Vilkinson tvrdi sledeće: „Magnezijum može ne samo da spreči upale u našem telu, već igra i vodeću ulogu u balansiranju nervnog sistema i u borbi s ansioznošću, a koristan je takođe i za zdravlje kostiju. “

Neke od namirnica koje su bogate magnezijumom su orašasti plodovi, riba, grašak, žitarice, avokado, jogurt, banane, tamno lisnato povrće, razne semenke i za sve one koji ipak ne mogu bez nje – dobra alternativa je i tamna čokolada.

Nutricionistica Cassandra Burns pak dodaje kako bi osobe koje u svojoj ishrani ne konzumiraju dovoljno nekih od navedenih namirnica, trebale posegnuti i za dodacima ishrani u obliku magnezijuma.

Kada imate želju za čipsom i ostalim slanim grickalicama, potreban vam je natrijum

Vilkinson objašnjava: „Ako imate želju za slanom hranom, to može značiti da vam je nivo natrijuma izrazito niska, do čega obično dolazi zbog dehidracije, nakon vežbanja, nakon konzumiranja alkohola ili odmah posle prehlade.

Natrijum je vrlo važan mineral, a pomaže nam održavati optimalnu količinu vode u telu, što je pak korisno za regulaciju krvnog pritiska.

Nivo natrijuma u ​​telu možete vrlo lako podići ako posegnete za, na primer, slanim ribicama (kao što su sardine) ili slanim kokicama, koje su i prirodno bogate tim mineralom.

Takođe, manje količine natrijuma nalaze se iu celer i šargarepu. “

Ako imate želju za ugljenim hidratima, potreban vam je triptofan

Zdravi ugljeni hidrati uvek su dobrodošli u ishrani, no ponekad jednostavno imamo želju za onim namirnicama napravljenima od belog brašna, kao što su beli hleb i peciva, testenina, krofne ili beli pirinač.

A kad do toga dođe, to nam naše telo ustvari poručuje kako mu nedostaje triptofan aminokiselina.

Aminokiseline su esencijalne u ishrani baš svakog pojedinca, a pomažu nam regulisati proizvodnju serotonina, odnosno hormona sreće.

Doktorica Glenvil tvrdi kako ova aminokiselina veoma važnu ulogu igra i kod regulacije sna, kao iu našoj probavi. „Nedostatak te aminokiseline može dovesti do lošeg raspoloženja i anksioznosti.

No, umesto pribegavanja lošim ugljenim hidratima, pokušajte u svoju ishranu uvesti više određenih proteina koji će vam obezbediti dovoljne količine triptofana, a neke od takvih namirnica su jaja, banane i orasi „, objašnjava.

Kada imate želju za mesom, potrebno vam je gvožđe

Crveno meso trebali bismo jesti barem jednom nedeljno

Mirisa i ukusa sočnog odreska, hrskave slanine ili kobasice ponekad jednostavno ne možemo odoljeti, a na taj način nam naše telo poručuje da mu nedostaje gvožđa.

„Odnedavno raste trend konzumacije izrazito malih količina crvenog mesa, a upravo to je glavni razlog nedostatka gvožđa“, objašnjava nutricionista Burns.

„A ono ustvari igra veoma važnu ulogu u izgradnji našeg imunog sistema te takođe pomaže u prenošenju kiseonika kroz telo. Bez gvožđa – postajemo umorni i bezvoljni.

„Stoga Burns predlaže kako bismo, barem jednom nedeljno, svakako trebali pojesti porciju crvenog mesa. Takođe, u našu bismo ishranu trebali uvesti sočivo, spanać te semenke bundeve, koje su vrlo bogate raznim vitaminima i mineralima.

Kada imate želju za kiselom hranom, potrebna vam je Hlorovodična (želudačna) kiselina

Ponekad nam se jako jede i kisela hrana

Iako možda zvuči pomalo čudno, ima pojedinaca koji ponekad jednostavno imaju veliku želju za kiselom hranom, kao što su krastavci ili neko kiselo voće, što je ustvari znak da u našem telu nedostaje hlorovodonične, odnosno želudačne kiseline.

Burns tvrdi: „Želučana kiselina pomaže nam kod varenja hrane te kod dezinfekcije i sterilizacije namirnica.

Za obnovu želudačne ovojnice korisni su razni dodaci ishrani od lekovitih gljiva, a oni nam mogu pomoći iu borbi s Chronovom bolesti te poboljšati fuknciju creva. „

Check Also

Hronična bolest jetre koju je teško otkriti na vreme- 55 odsto ljudi ima a ne zna..

Masna jetra je postala jedan od najčešćih problema sa kojim se ljudi danas suočavaju, ali …