Home / SPEKTAR / NEKADAŠNJA RUMUNSKA TAJNA SLUŽBA „SEKURITATEA“ POSLOVALA SA IKEOM

NEKADAŠNJA RUMUNSKA TAJNA SLUŽBA „SEKURITATEA“ POSLOVALA SA IKEOM

Brutalna rumunska tajna policija iz doba komunizma skrivala je tajna plaćanja od strane Ikee, kao deo dogovora švedske grupe sa lokalnim proizvođečem nameštaja 1980-ih godina, prema dokumentima do kojih je došao Gardijan.

rumunija sekuritatea

Nedavno otkriveni fajlovi u Nacionalnom koledžu za proučavanje arhiva Sekuritatee (CNSAS) u Bukureštu sugerišu da su firme za proizvodnju nameštaja tražile preveliku cenu za robu proizvedenu u Rumuniji. Jedan deo novca od prenaplaćene robe je deponovan na račun pod kontrolom Sekuritatee, tajne policijske agencije.

Dokumenti pokazuju da je Ikea bila saučesnik u ovom aranžmanu. Ikea negira saučesništvo, ali je pokrenula sopstvenu istragu o ovom slučaju. Ona tvrdi da nija znala za umešanost Sekuritatee u svojim komercijalnim operacijama.

Otkrića će ipak postaviti nova pitanja o poslovanju Ikee za vreme hladnog rata, zbog korišćenja političkih zatvorenika iz Istočne Nemačke za rad u proizvodnji. Ikea je bila jedna od malobrojnih zapadnih kompanija kojima je odgovaralo povećanje otvorenosti za poslovanje nekolicnine zemalja istočnog bloka tokom 1980-ih godina. Posebno su je privukli ogromni resursi drveta i jeftine radne snage u Rumuniji.

Ona je napravila dogovor sa rumunskom državnom drvnom kompanijom, Tehnošumaeksportom, 1981. godine, koji je bio vredan oko 10 miliona funti godišnje. Prema dokumentima, Sekuritatea je koristila specijanu spoljnotrgovinsku firmu pod nazivom ICE Dunarea da prikuplja novac od poslova.

Za Sekuritateu koja je odrađivala prljave poslove rumunskog diktatora Nikulaea Čaušeskog, mučenje i ubijanje hiljada političkih protivnika tokom njegove 24-godišnje vladavine, veruje se da je stvorila milijarde dolara od državnih reketa, mita i drugih lukavih kriminalnih komercijalnih aktivnosti.

Otvaranje ovog dela Sekuritateinih arhiva po prvi put bacaju svetlo na neke ekonomske operacije. U Ikeinim fajlovima šifrovanog naziva „Skandinavika“, se mogu naći nekadašnje super-tajne informacije, podsetnici, bankovni izveštaji, izveštaji iz Sekuritatee, zajedno sa kopijama ugovora između Ikee i Tehnošumaeksporta i detalja o tome kako se Sekuritatea uključila u posao.

Jedna beleška „Ministarstva unutršnjih poslova, Kabineta za državnu bezbednost, Vojne jedinice 0544“ napisana 27. septembra 1986. godine objašnjava kako je pokrenuta operacija „prikupljanje skandinavske strane valute“, sa ciljem da se dobiju devize preko obračunskih uplata u ugovoru između ICE Tehnošumaeksporta i Ikee iz Švedske u vrednosti od 97 miliona švedskih kruna, odnosno (13,6 miliona američkih dolara).

Zapisano u beležnici Sekuritatee: „Ikea je prebacila na naš račun sumu od 163.005.201. švedskih kruna.“ Beležnicu su potpisali „major Eftimie Gelu“, čovek za kojeg se ispostavilo iz prethodnog dokumenta Sekuritatee da se zove Konstantin Angelače, koji je sada na funkciji izvršnog direktora fudbalskog kluba Dinamo Bukurešt.

Kada je Gardijan postavio pitanje Angelačeu o njegovoj prošlosti u aferi poslovanja Sekuritatee i Ikee, on je odbio da komentariše. Ranije je novinarima rekao: „Da li se ja još bavim time? Ja sam sad deo fudbala,“ čime je implicirao na njegovu povezanost sa Sekuritateom u prošlosti.

Operacija Skandinavika je zatvorena 1988. godine, kada je Ikea obustavila kontakte sa Tehnošumaeksportom. Tokom sedam godina, njen rumunski partner je proizvodio širok spektar proizvoda za Ikeu, uključujući Albert stolice, ABO stolove i klupe Jonas. Ovi proizvodi su bili slati u Ikeine prodavnice u Švedskoj, Holandiji, Nemačkoj, Danskoj, Austriji, Francuskoj i Belgiji, ali ne i u Velikoj Britaniji.

Ikea poriče da je svesno uplaćivala novac na račune Sekuritatee. Henrik Elm, Ikein generalni menadžer za nabavke je izjavio za Gardijan: „Ovakav vid poslovanja je normalan za taj deo sveta, a mi smo imali samo jednog poslovnog partnera.“

Nikolae Čaušesku

U Ikeinim poslovanjima sa Tehnošumaeksportom se ne pominju treća lica ili uplatnice na račun ICE Dunaree, već govore o nejasnim „rezervnim delovima“ i „servisnim aktivnostima.“ Roksana Bratu ekspert za korupciju u totalitarnim režimima kao što je režim Čaušesku i istraživač u školi za slovenske i istočnoevropske studije univerzitetskog koledža u Londonu, je rekla: „Čini mi se da postoje ozbiljne indicije o neuobičajenim aranžmanima koji su opisani od strane rumunskih vlasti kao „pretplaćivanje“ koji su zamaskirani od strane švedskih predstavnika kao „komisija“ ili „plaćanje opreme.“

Između svog osnivanja 1947. godine i rasformiravanja 1991. godine, Sekuritatea je dovela do nemerljivog broja žrtava – kao i političkih zatvaranja, otmica, mučenja, prisilnih radova i direktnog zastrašivanja političkih protivnika čiji se broj procenjuje na više stotina hiljada ljudi.

Ne zna se ni koliko je tačno ljudi ubila Sekuritatea, jer se neobeležene grobnice i plitke krečane pune ljudi koji su nestali za vreme komunističkog režima još uvek otkrivaju. Finansijska podrška toj agencijie je bila velikodušna, praktično neograničena.

Ali je 1980-ih godina imala nešto drugačiji zadatak – da smanji devizni spoljašnji dug akumuliran od strane režima. To je oficirima omogućilo da otpočnu unosno poslovanje, navodno za državu, a u stvari da se obogate od krijumčarenja i trgovine ljudima.

Novinarske agencije procenjuju da se na računima rumunske banke za spoljašnju trgovinu za vreme revolucije nalazilo oko 4 milijarde američkih dolara, ne računajući ostala sredstva i investicije.

Većina novca koji se nalazio na komunističkim računima nikad nije otkrivena, ali su vodeći ljudi Sekuritatee počeli da dominiraju poslovnim sferama u Rumuniji, vojskom, policijom, i u oblasti javne politike u periodu demokratije.

Zanimljivo je da i ako su verbalno osudili Sekuritateu, nijedna optužba nije pozvala Sekuritateu na odgovornost. Nijedan njen član nije gonjen zbog svojih zločina, osim tri stara šefa zatvora, koji su sada siromašni penzioneri. Oni su osuđeni za zločine protiv čovečnosti, na osnovu čega im je izrečena kazna da uplaćuju 25% svojih (veoma niskih) prihoda porodicama njihovih žrtava.

(Web-tribune.com)

Check Also

Šešelj otkrio: Ako se Tramp i Putin dogovore, ovo će se dogoditi sa Republikom Srpskom, Crnom Gorom, Krajinom i Makedonijom…(VIDEO)

Šešelj izjavio da više od pola Srbije ne želi u EU. Vlast uništava privredu i …