UVOD U JEDNU SVETSKU VLADU I RELIGIJU: Najveće zapadne banke uveliko rade na „digitalnoj valuti“ koja će ukinuti postojeći novac!

Šest najvećih svetskih banaka – BarclaysCredit SuisseCanadian Imperial Bank of CommerceHSBCMUFG i State Street – počele su da realizuju zajednički projekat koji treba da rezultira pojavom „digitalne valute“.

Kako piše The Financial Times, taj „novac“ bi služio za međubankarske obračunske operacije i kliring finansijskih aranžmana.

Li Brejn iz tehnološke direkcije Barclays tim povodom je rekao:

„Danas je registar blockchain jedna od najnaprednijih tehnologija. Mi u tom projektu vidimo nekoliko dobrih strana. Šansu i za smanjivanje rizika i za efikasnije korišćenje kapitala na finansijskim tržištima“.

Nad sopstvenom kriptovalutom, koju već razrađuje UBS, takođe rade Deutsche BankSantanderBNY Mellon i brokerska kompanija ICAP.

Već je dobila ime utility settlement coin – praktični novac za plaćanja.

Banke pregovaraju i sa centralnim bankama vodećih zemalja i sa finansijskim regulatorima, sa namerom da saradnju povodom kriptovalute započnu već naredne godine i da prve finansijske operacije sa njom obave do kraja 2018-te.

Direktor UBS za finansijsko-tehnološke inovacije, Hajder Džefri, uvođenje u upotrebu kriptovalute imaće nekoliko etapa.

Prvi korak (do kraja 2018-te) biće plaćanja u raznim valutama među bankama.

Džefri priznaje da će uvođenje kriptovalute u operacije sa vrednosnim papirima biti složenije i teže jer će same morati da budu prebačene u blockchain jer bez toga neće donositi očekivane i moguće prednosti.

„Tehnologija blockchain“ zasnovana je na tzv. strukturiranju informacija o transakcijama u formi blokova radi unošenja u sistem zapisa o grupama transakcija.

Da bi se neka transakcija smatrala „gotovom“ – obavljenom – moraće da dobije matematičku potvrdu nakon čega će grupe transakcija moći da se upisuju „u blok“.

Glavnim svojstvom blockchain smatra se to što jednom upisani podaci u bazu o zaključenom poslu više ne mogu ni da se uklone ni da se koriguju.

Naprosto zato što bi i najminimalnije korigovanje iziskivalo ogromne računarske resurse.