Home / AKTUELNO / KRIZA MEDITERANA: MOŽE LI U EGEJSKOM MORU U ROKU OD TRI SATA DA PLANE RAT?!

KRIZA MEDITERANA: MOŽE LI U EGEJSKOM MORU U ROKU OD TRI SATA DA PLANE RAT?!

Nedavne pretnje turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana upućene Kipru izrečene su kako bi se ojačala turska strana u kiparskom sporu, a takođe i da bi se zamaskirala teška ekonomska situacija u Turskoj.

Malo je svetskih kriza kao što je kiparska. Ostrvo je podeljeno na grčki i turski deo još od turske intervencije iz 1974. godine. Od tada pregovori o ujedinjenju ostrva teku u ritmu „korak napred, dva koraka nazad“.

U međuvremenu, međunarodno priznate vlasti kiparskih Grka uspele su da svoj, veći deo ostrva priključe Evropskoj uniji, dok vlasti kiparskih Turaka priznaje jedino Ankara.

I ovako tešku situaciju u pregovorima koji se odvijaju pod pokroviteljstvom UN, s vremena na vreme narušavaju ratoborne izjave sa obe strane.

Međutim, izjava turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana, u kojoj je međunarodne naftne kompanije koje istražuju podmorje oko Kipra nazvao piratima i u kojoj je otresito naglasio da Turska neće dozvoliti eksploataciju nafte i gasa u kiparskim vodama, preti da od Istočnog Mediterana, do sada uglavnom poznatog po peščanim plažama i luksuznim letovalištima, napravi novo krizno žarište.

Erdoganov istup može se računati kao dodavanje ulja na vatru ako u obzir uzmemo da je jedan od njegovih najbližih savetnika Jigit Bulut još prošle nedelje upozorio Grčku da ne provocira rat sa Turskom zbog spornih oblasti u Egejskom moru. Bulut je oštro zapretio da će se Grčka suočiti sa „katastrofom u roku od tri do četiri sata“ pošto se odluči da napadne suseda.

To nije prvi put da Turska zvecka oružjem u Istočnom Mediteranu, sve je počelo pre dve godine kada su američki i norveški stručnjaci otkrili da se u vodama istočnog Sredozemlja kriju ogromne rezerve nafte i prirodnog gasa, objašnjava nekadašnji dopisnik Tanjuga iz Turske Vojislav Lalić.

Kipar, Izrael i Egipat odmah su otpočeli sa istraživanjem svojih teritorijalnih voda, ali je istraživanja u okolini Kipra sprečila turska ratna mornarica, kaže Lalić.

Kipar je prošlog meseca pozvao energetske gigante, francuski „Total“ i američki „Eksonmobajl“ da se nadmeću za istraživanje u okviru Bloka 7 Ekskluzivne ekonomske zone, dok je Blok 10 već dat na upravu „Eksonmobajlu“ i „Katar petroleumu“.

Problem je što Ankara smatra da Blok 7 ulazi u teritorijalne vode „turske republike severnog Kipra“, separatističke tvorevine kiparskih Turaka.

Još u februaru, turski ratni brodovi presreli su istraživački brod italijanskog naftnog giganta „Eni“ i sprečili ga da vrši dalja istraživanja.

„Oni koji su mislili da mogu da preduzimaju korake u Istočnom Mediteranu i Egeju suprotne turskim interesima sada shvataju koliko su pogrešili“, rekao je nedavno Erdogan i dodao:

„Apsolutno je neprihvatljivo da se prirodni resursi Istočnog Mediterana uzurpiraju i da se Turska i ’turska republika severni Kipar‘ isključuju.“

U Turskoj postoji strah da će se Kipar, Izrael i Egipat dogovoriti o izgradnji gasovoda, o čemu su u međuvremenu već počeli razgovori, kojim bi se gas transportovao do kupaca u Zapadnoj Evropi, napominje Lalić.

Prema njegovim rečima, postavlja se pitanje budućnosti pregovora o ujedinjenju Kipra u svetlu novonastalih događaja. Pregovori su prekinuti sredinom prošle godine, kada su predstavnici kiparskih Grka, čija je vlada međunarodno priznata i koja pripada EU, predložili da Turska povuče 35.000 svojih vojnika sa severa Kipra. Ankara je taj predlog odbila.

Teško je prognozirati kako će se pregovori odvijati, ali, kaže Lalić, generalni sekretar UN Antonio Gutereš nedavno je razgovarao sa predstavnicima strana u sukobu i rekao da ima šanse da se pregovori nastave.

U pregovorima prekinutim prošle godine, dve zajednice su našle zajednički jezik oko mnogih pitanja, pre svega oko imovine koja je posle turske intervencije uzurpirana, ali nisu mogli da se dogovore oko ključnog pitanja — granica između federalnih jedinica buduće zajedničke države, dodaje Lalić.

Oštra retorika turskog predsednika i njegovog savetnika može da se tumači i kao odgovor na ideje koje se čuju u Atini da proširi grčke teritorijalne vode u Egeju sa šest na dvanaest nautičkih milja, a takođe i skretanjem pažnje sa unutrašnjih problema Turske.

Inflacija je u Turskoj prošle nedelje porasla na 25 odsto, dok je vrednost turske lire pala za više od 40 odsto u odnosu na američki dolar.

Istovetne poruke o odbrani granica i turskih nacionalnih interesa Erdogan je poslao kako kiparskim Grcima, tako i Siriji, napominje Lalić.

Gotovo istog dana kada je počeo da zvecka oružjem prema Kipru, što je izazvalo osude i u EU, sličnu poruku Erdogan je uputio i Siriji zbog Kurda koji, kako je rekao, ugrožavaju turske građane u istočnoj Anadoliji.

Check Also

The Daily Mail: Ono što čeka Britaniju ove zime, nije viđeno decenijama..!

Mnogim porodicama u Velikoj Britaniji biće potrebno mnogo više pomoći u bliskoj budućnosti, nego što …