Home / AKTUELNO / Sve veći broj obolelih od leukemije u Hrvatskoj: Svake nedelje se razboli jedna osoba, a niko ne zna šta je uzrok..

Sve veći broj obolelih od leukemije u Hrvatskoj: Svake nedelje se razboli jedna osoba, a niko ne zna šta je uzrok..

Pre otprilike dva meseca pojavila se informacija o povećanom broju pacijenata u Hrvatskoj koji su od početka novembra prošle godine na Zavod za hematologiju splitskoga Kliničkog bolničkog centra primljeni sa dijagnozom akutne mijelocitne leukemije (AML).
bolnica

Naglašeno je tada da se ne radi ni o kakvoj službenoj statistici, niti obrađenim podacima, nego je tek uočen trend, piše Slobodna Dalmacija.

Dr Dominik Lozić, specijalista interne medicine i subspecijalista hematologije, izneo je i brojke: novoobolelih od AML-a u spomenutom periodu je na Zavodu bilo 14, dok bi očekivana učestalost primanja obolelih od ove bolesti u istom razdoblju bila sedam do osam slučajeva.

U bolnici nisu reagovali, kako je tada rekao dr Lozić, jer je broj novoprimljenih s AML-om posustajao. Moguće je bilo da se radi o slučajnom nizu iza kojeg ne stoji nikakav poseban uzrok većeg broja obolelih.

Porast obolevanja

Međutim, u međuvremenu broj novoprimljenih sa dijagnozama akutnih leukemija – najviše upravo mijelocitne – nastavio je da raste, zbog čega će Zavod za hematologiju ovo povećanje prijaviti Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Za razdoblje od početka novembra, u evidenciji Zavoda za hematologiju nalazi se, naime, sveukupno 26 primljenih sa akutnim leukemijama, odnosno njih 20 ako se „odbiju“ oni koji već imaju neku drugu malignu bolest iz koje se mogao razviti AML. Dr Lozić kaže da su na Zavodu ranije primali prosečno jednog novoobolelog mesečno, a sada i do jednom nedeljno.

– Ranije se događalo da na odeljenju imamo jednog pacijenta sa dijagnozom AML-a, a trenutno ih lečimo osmoro. To se nikad ranije nije dogodilo. Pitao sam naše onkologe šta oni kažu za „svoje“ tumore, ali oni govore da imaju porast obolevanja od svih vrsta tumora. Nije ni čudo, porast broja obolelih od malignih bolesti beleži se i u Hrvatskoj i u svetu – kaže dr Lozić.

Prema njegovim rečima, podaci iz istorije bolesti spomenutih dvadesetak obolelih ne ukazuju ni na kakvu povezanost: većina primljenih je iz Splita, ali ima ih i sa makarskog područja, Podstrane, Imotskog, Zadvarja, Mokrog polja… Različitog su pola, statusa, godina, rođeni od 1926. do 1987. godine.

Dr Lozić upozorava da je dosta podataka i nepoznanica koje treba staviti u neku tablicu, te da bi analiziranje istorije bolesti iz poslednjih pet godina dalo precizniju sliku, ali hematolozi za takav posao za sada jednostavno nemaju vremena, piše Slobodna Dalmacija.

– Međutim, budući da ne možemo da ignorišemo podatke, angažovali smo mlađe lekare da iz istorije bolesti prikupe demografske podatke koje ćemo zatim analizirati – zaključuje dr Lozić.

Sledi analiza

Epidemiolog dr Jasna Ninčević, upravnica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Županije splitsko-dalmatinske, upozorava da je reč o bolničkim, a ne populacionim podacima, iz kojih se ne može utvrditi incidencija AML-a.

Radi se o broju primljenih u bolnicu, a ne o broju novoobolelih, odnosno incidenciji. Samo podatak da je uočen veći broj obolelih od AML-a može zavarati ako se ne sagleda u širem kontekstu, upozorava dr Ninčević.

– Sva ta opažanja kolega kliničara zahtevaju pomno istraživanje i utvrđivanje radi li se zaista o statistički značajnom povećanju broja novoobolelih ili neki drugi uzrok utiče na tu pojavu. Možda je to najlakše objasniti na primeru naglog porasta prijava obolelih od neke zarazne bolesti na nekom određenom području – mi u epidemiološkoj službi uočimo iznenadni porast prijava i pokušavamo, naravno, da utvrdimo šta se stvarno događa na terenu. Ispostavi se da je zaposlen novi lekar, revnosniji od prethodnika, koji poštuje zakonom obvezno prijavljivanje svakog obolelog od neke zarazne bolesti, i to je bio razlog većeg broja prijava, a ne stvarno i većeg broja obolelih – kaže dr Ninčević.

Paziti na uzorak

Dodaje da dosta različitih stvari može uticati na pogrešnu interpretaciju statističkih podataka, piše Slobodna Dalmacija.

Nijedna vrsta leukemije, inače, ne spada ni u prvih deset vrsta raka po broju obolelih odraslih osoba – ni kod muškaraca, ni kod žena. Svi se slažu da nema mesta panici, ali trend je uočen, ne može se ignorisati i treba potražiti uzroke koji bi objasnili o čemu se zapravo radi.

Ostaje nepoznato koji su uzroci povećanju obolelih

Šta su uzroci ovom povećanju ostaje potpuno nepoznato, a pretpostavke o mogućim uzrocima temelje se uglavnom na tome što se AML, zloćudna bolest krvi koja čini oko 80 posto svih akutnih leukemija kod odraslih, za razliku od drugih vrsta leukemije, povezuje sa nekim uticajima iz okoline – izloženošću hemikalijama (npr. benzenu), radioaktivnom zračenju, kancerogenima u hrani, kao i sa pušenjem.

Na više ili manje naučnim osnovama spominje se i uticaj elektromagnetnog zračenja, tetoviranja, toksina iz vode, vazduha… Ali, ništa od toga nije dokazani uzrok AML-a.

(Telegraf.rs)

Check Also

RAT NA ULICAMA PARIZA: GORE AUTOMOBILI, SUZAVAC I HAPŠENJA ŠIROM GRADA (VIDEO)

Francuska policija upotrebila je suzavac, vodene topove i dimne bombe kako bi rasterala okupljene demonstrante …