Home / TEMA DANA / Atlantski savet: Šta god da se dalje bude dešavalo- vesti iz Srbije neće biti dobre ni za EU ni za SAD!

Atlantski savet: Šta god da se dalje bude dešavalo- vesti iz Srbije neće biti dobre ni za EU ni za SAD!

Premijer Srbije Aleksandar Vučić nije ni čovek Evropske unije, niti je saveznik Vladimira Putina, a kao novi predsednik žongliraće i sa Istokom i Zapadom kako bi izvukao najbolje od obe strane, dok se demokratija u zemlji pretvara u „šou jednog čoveka“, ocenjuje se u tekstu o srpskim izborima objavljenom na sajtu Atlantskog saveta.

protesti- srbija- studenti

„Šta god da se dalje bude dešavalo, vesti iz Srbije neće biti dobre ni za EU ni za SAD.

Vučić može da udovolji svojim partnerima na Zapadu i doprinese bezbednosti i regionalnoj stabilnosti, ali njegova cela karijera svedoči o činjenici da je zapadni projekat integrisanja Balkana i istočne Evrope pun problema“, napisao je u autorskom članku analitičar Dimitar Bečev, saradnik u Centru Atlantskog saveta za Evroaziju i istraživač u Centru za slovenske, evroazijske i istočnoevropske studije na Univerzitetu Severne Karoline.

Bečev podseća da je naslov jednog Bi-Bi-Sijevog teksta o parlamentarnim izborima u Srbiji prošle godine glasio „Proevropski premijer Vučić odneo pobedu“, dok su ga ove godine strani mediji u izveštajima o njegovoj pobedi na izborima za predsednika opisivali kao „srpskog saveznika Putina“.

„Ko je u pravu i u kom pravcu ide spoljna politika Srbije?“, pita Bečev u tekstu pod naslovom „Da li Rusija pobeđuje u Srbiji? Možda, ali ne iz razloga iz kojeg mislite“.
Ako je pro-EU definisano kao posvećenost reformi, vladavini prava i odgovornoj vladi, Bečev ocenjuje da je Vučić daleko od toga da ispuni zadatak.

Srbija će, prema njegovom mišljenju, nastaviti pregovore o članstvu u EU i bezbednosnu saradnju s NATO, ali će odbijati da uvede sankcije Rusiji i udvaraće joj se radi ekonomskih koristi i vojne opreme.

„Beograd radi ono što bi mnoge zemlje EU: Austrija, Bugarska, Kipar, Grčka, Mađarska i Italija, da navedem neke, volele da su mogle da rade“, navodi Bečev.

Autor dodaje da ne treba misliti da će Srbija „pasti u krilo Rusije“ i podseća da su „bivši nacionalisti kao što je Vučić, mladi Slobin (bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević) ministar informisanja“, ti koji su počeli da prave kompromise s Prištinom da bi se približili članstvu u EU.

Moskva, Putin i ruski politički komentatori vole da upozoravaju na dugoročne posledice situacije na Kosovu, „ali činjenica je da je Srbija odlučila da isključi Rusiju iz pregovora o takozvanoj normalizaciji 2011. prebacivanjem pitanja iz UN u EU“.

Pozive nekih političkih stranaka na prekid saradnje sa Zapadom i okretanje Moskvi nije prihvatila većina Srba koji su, navodi Bečev, „mnogo srećniji s porukom budućeg predsednika da je mogućnost da imaju i jare i pare savršeno ostvarljiva“.

„Pravi problem u Srbiji ima veze s njenom putanjom. ‘Evropeizacija’ Srbije ima više sličnosti s Mađarskom Viktora Orbana nego sa konsolidovanim zapadnim demokratijama“, smatra Bečev.

On ocenjuje da demokratija nazaduje u Srbiji, u kojoj Vučić ima čvrstu kontrolu nad medijima, policijom, bezbednosnim službama i poslovima u javnom sektoru, dok se zemlja pretvara u „šou jednog čoveka“.

„Situacija je gora nego u Mađarskoj jer Orban teži da koncentriše vlast koristeći formalne zakonodavne promene. U Srbiji, nasuprot tome, to se radi putem neformalnog uticaja. Sadašnji predsednik Tomislav Nikolić odustao je od kandidature za reizbor posle prijateljskog razgovora s Vučićem.

Prema glasinama, Nikoliću je rečeno da ako se ne predomisli njegov sin Radomir, gradonačelnik Kragujevca, može biti suočen s krivičnim istragama“, napisao je Bečev.
Dolazak Vučića na mesto predsednika, ocenjuje Bečev, može dodatno pogoršati stvari.

Podsećajući da su i Slobodan Milošević i Boris Tadić uspevali da kao predsednici vuku konce iza scene, Bečev kaže da će Vučić „nesumnjivo naći partijskog lojalistu da vodi kabinet i sprovodi odluke ali da ga ne osporava direktno“.

Imajući u vidu podršku koju je Brisel dao Vučiću, Bečev ocenjuje da izgleda da „periferija menja EU“.

„Evropski lideri su izabrali savez iz interesa sa onima koji hoće da budu autokrate pre nego istinski reformatori. Evropska zabrinutost za stabilnost nadjačava svaku želju za transformacijom zemalja i društava. Ovi izgledi neće učiniti srećnim reformatore u Kijevu ili Tbilisiju i sigurno daju vetar u leđa Kremlju“, ocenio je Bečev.

(Beta)

 

Check Also

Jeremić: Bojim se da sledi ekonomsko rasulo, inflacija i nestašice!

Predsednik Narodne stranke Vuk Jeremić izjavio je u Novom danu da je njegov prvi politički …