Home / ZANIMLJIVOSTI / Otac Dušan: Kako su Grci potpisali uniju sa Vatikanom 1441. godine i uvredili Rusiju

Otac Dušan: Kako su Grci potpisali uniju sa Vatikanom 1441. godine i uvredili Rusiju

502
Događaji koji karakterišu stanje u Vizantiji, pre pada Carigrada, hvatali su maha iz Soluna, od ustanka Zilota ili, posrbljeno : Revnitelja. Oni su se podigli protiv Vizantijske tiranije, te im je prikladniji bio i car Dušan. Ujedno su bili i protiv crkvenih sveštenih prvaka.

Sveti Grigorije Palama je zbog takvog narodnog stava napustio Solunsku episkopiju i otišao u Svetu Goru. Otuda pa nadalje potonji Solunski prvosveštenik Simeon uopšte nije ni pozvan da prisustvuje na saboru u Florentiji. Do pred pad Carigrada 28. maja 1453, Vizantijasko prvosveštenstvo imalo je svog predstavnika pri Ruskoj crkvi.

Tamo je bio episkop Isidor i to u Kijevu u Ukrajini. U mnogome slično današnjoj situaciji, Grci ga pozivaju na sabor u Florentiju, kao predstavnika Rusije.

Samim takvim stavom pokazali su njihovo gledište i poštovanje prema Ruskoj patrijaršiji.

Dakle, na saboru je potpisao Uniju, kao uostalom i svi ostali Prvosveštenici na Saboru sabrani. Ko je uostalom od tih podrepaša mogao caru Jovanu osmom, da kaže bilo šta odrečno. Tako počinje sunovrat crkve i Vizantijske države. Grci su potpisali Uniju 29. juna 1441 g. na dan svetih apostola Petra i Pavla.

Tako da je episkop Isidor postao bivši episkop a novi papin kardinal za Rusku crkvu.

Po povratku u Rusiju pozvao ga je knez Vasilije Dimitrijevič, da ga podrobno ispita o Saboru. Kardinal Isidor počeo je da mu propoveda i preporučuje da i Rusko Prvosveštenstvo učini isto. Knez Vasilije ga je bacio u zatvor.

Posle nekoliko godina ga je proterao iz Rusije a u spomen događaja, od tada u Ruskoj crkvi nema predstavnika Grčke crkve do danas. Naša Srbska patrijaršija nije bila prisutna na saboru u Florentiji jer je despot Đurađ Branković bio protiv odlaska na isti.

Danas u podvorju Srbske crkve u Rusiji službuje Prvosveštenik Antonije.

To ni u kom slučaju ne znači da može bilo gde da se poistoveti sa predstavnikom Ruske crkve.

Neizbežno je potrebno da se pomene, u vezi sa saborom u Florentiji, izdajstvo Pravoslavlja od strane Grčkih sveštenoprvaka,a posledična šteta koju su prevarom naneli Švajcarskoj crkvi i delom Germanskoj je što su postali posebna Protestantska crkva.

Pre nego što će poći iz Carigrada, bio je zakazan sabor u Bazelu, gde su očekivali Grke. Saborska namera je bila da se odreknu papizma i nadmoćnosti Rima nad njima. Imali su nameru da pristupe Istočnoj crkvi.

Tražili su pristanak i podršku Vizantijske crkve i cara Jovan osmog. Međutim, ovi su ih slagali i prevarili i okrenuli kurs prema Rimu. Prema Rimu su imali i obavezu jer su prestonicu i crkvu izgradili Zapadni hrišćani. Otuda se ove godine proslavi 1700 slobode koja je pronikla sa Zapada.

Od tada pa do danas Švajcarska a delom i Germanska crkva su ostale istrajne u protivnosti papinskoj vlasti. Neprihvaćeni od Pravoslavnih Grka iskazali su se u Protestantizmu. S poštovanjem, otac Dušan Bursać, paroh Atinski

(srbin.info)

Check Also

ŽIVOTNA PRIČA SRPSKOG GASTARBAJTERA: Vratio se iz Čikaga posle 23 godine, evo šta sada misli o životu u Srbiji

Mnogi ljudi iz Srbije tokom devedesetih godina otišli su trbuhom za kruhom u inostranstvo. Među …